Pročitajte:

Prirodna kozmetika

Epitet prirodno je postao toliko IN da sve više proizvođača kozmetike svoje preparate deklarira kao prirodne. Međutim, da bi proizvod mogao godinama nepromijenjen stajati na policama u trgovini, mora u sebi imati hrpu konzervansa, koji često izazivaju alergije. Često se umjesto hladno prešanih biljnih ulja koriste rafinirana, pročišćena, jednom riječju, obezvrijeđena – zbog produljenja roka trajanja. Masnu i vodenu fazu u kremama i losionima treba emulgirati – a rijetki su proizvođači koji koriste prirodne, jer se oni brže kvare i postavljaju velike zahtjeve pred formulatora jer prirodni emulgatori učestalo ne daju tako stabilne emulzije kao “profesionalni emulgatori”, a mnogo je teže postići zadovoljavajuću teksturu, konzistenciju i skin-feel. Pored toga za vodenu fazu koristi se demineralizirana voda.

Više: AROMAKOZMETIKA

Noćurak

Ulje noćurka koristi se oralnim putem u tretmanima sniženja razine kolesterola, dijabetesa svih oblika, tradicionalno se upotrebljava u slučaju hiperaktivnosti kod djece, multiple skleroze, aterosklerotičnih promjena, u poboljšanju funkcije mozga, želučanih tegoba, dobro djeluje na ženski organizam, prvenstveno kod neugodnih simptoma koji se javljaju prije menstruacije, pomaže ženama u menopauzi kada se koristi kao prirodna terapija (zamjena za hormonalnu). Noćurak pomaže u kroničnim upalnim bolestima i kožnim tegobama poput psorijaze, raznih ekcema i neurodermitisa gdje uzimanje noćurka može pomoći i popraviti stanje kože ako postoji nedostatak linolenske kiseline. To ga čini izvanrednim dodatkom prehrani! Djelotvornost noćurka pri liječenju neurodermitisa istražena je u čak 13 kliničkih studija.

Više: Noćurkom protiv psorijaze i ekcema

Lavanda

Jeste li kupovali svežnjiće “lavandinih” listova na tržnicama kako biste istjerali dosadne moljce iz garderobnih ormara? Sigurno ste barem jednom vidjeli ili kupili bočicu eteričnog ulja “lavande”, možda baš na placu, u prozirnim bočicama koje stoje na žarkom suncu i sadrže gustu i masnu tekućinu!? A možda ste bili i masirani uljem u koje je dodano eterično ulje “lavande”!? No, jeste li doista upoznali pravu lavandu?

Više: LAVANDA ILI LAVANDE?

ALERGIJE

Jedan od karakterističnih znakova alergije je širenje krvnih žila i nastajanje otekline (stoga kod peludne hunjavice imamo začepljen nos), a uz to nastaje niz neugodnih simptoma poput svrbeži (kod kožnih alergija), razdraženosti, pa čak i oštećenje tkiva (kao kod astme). Svi današnji lijekovi djelotvorni su u kontroli imunološkog odgovora (steroidi) ili u sprečavanju simptoma (antihistaminici), ali ne liječe uzrok, odnosno ne ispravljaju pogrešku imunološkog sustava da prepoznaje samo doista opasne tvari. Zato prestankom uzimanja takvih lijekova dolazi do povratka bolesti i simptoma.

Fitoaromaterapijski pristup tretiranju alergija temelji se na dva pristupa: simptomatskom drenažnom pristupu.

Više: ALERGIJE

SHEA MASLAC

Shea maslac je zbog svojeg sastava nezamjenjiv u svakodnevnoj njezi kože. Sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina (između 7 i 12%), vitamine A i E, te visok sadržaj proteina i minerala. Naročito je učinkovit kod regeneracije stanica kože i za njegu starije i naborane kože (antiaging efekt). Djeluje protuupalno, pa pomaže kod raznih oboljenja kože kao što je psorijaza, seboreja, ekcemi, neurodermitis i akne. Isto tako pomaže kod zacjeljivanja manjih rana, ogrebotina i opekotina. Shea maslac duboko prodire u kožu, regenerira je, pa se može koristiti i kod tretmana strija i ožiljaka. Naročito je dobar za prevenciju strija tijekom trudnoće.

Više: SHEA MASLAC

YLANG YLANG

Ylang ylang: mnogi ljudi već na spomen ove biljke i njenog eteričnog ulja uzdahnu od zadovoljstva. Ipak, jeste li čuli priču o ylang ylangu i njegovim eteričnim uljima? Znate li da pod istim nazivom možemo naći čak sedam različitih eteričnih ulja? I, jeste li ikada pomirisali pravi ylang ylang? Ako niste, nadam se da će vas ovaj tekst potaknuti da kupite i isprobate pravo eterično ulje ylang ylang-a.

Više: YLANG YLANG

Eukaliptus(i)

Razne vrste eukaliptusa daju eterična ulja iznimno različitog kemijskog sastava i, logično, različitog djelovanja. Tako eukaliptus dives (Eucalyptus dives) daje eterično ulje bogato piperitonom, a koristi se za njegu masne kože; eukaliptus radiata (Eucalyptus radiata) je bogat felandrenom i koristi se kao relativno blago ulje za dišne infekcije u djece; limunski eukaliptus (Eucalyptus citriodora) sadrži puno aldehida citrala i koristi se kao protuupalno ulje kod artritisa te kod celulita. Cijelu priču dodatno zamršuju i kemotipovi eukaliptusa (za objašnjenje kemotipova pročitajte tekst o školama aromaterapije). Tako vrsta eukaliptus polibrakteja (Eucalyptus polybractea) ima dva kemotipa: kemotip cineol koji se koristi kod infekcija donjih dišnih puteva i kemotip kripton koji se koristi u vagitorijima za terapiju infekcija humanim papiloma virusom (HPV-om).

Više: EUKALIPTUS GLOBULUS

Mandarine

Eterično ulje usplođa mandarine svima je vrlo poznato, no vrlo malo proizvođača razlikuje ulje crvene i ulje zelene mandarine.

Oba ulja se dobivaju hladnim tiještenjem usplođa („kore“) mandarine. Ulje zelene mandarine se dobiva od još nezrelog (zelenog) ploda kada je veličine oraha, dok se za ulje crvene mandarine tiješte zrele mandarine. Djelovanje ulja crvene i zelene mandarine je slično, ali ipak postoje stanovite razlike na koje treba obratiti pažnju.

Više: MANDARINE - CRVENA ZA SMIRENJE, ZELENA ZA PROBAVU

Posjetite:

oshadhi kemotipizirana eterična ulja, hladno prešana, nerafinirana biljna ulja, hidrolati, difuzeri, prirodna kozmetika

superhrana, superfood, raw food, sirova hrana, organska hrana

Aromakozmetika

Biljna i eterična ulja prolaze kroz slojeve kože, njeguju je i hrane. Njihove spojeve koža prepoznaje i ugrađuje ih u svoje stanice, gdje uspostavljaju ravnotežu staničnih funkcija i potiču međustaničnu izmjenu tvari...

Više: AROMAKOZMETIKA

OMEGA KISELINE - IZMEĐU SPRETNIH REKLAMA, MITA I STVARNE ISTINE

 

Što su to "omega" kiseline?

Naš se organizam sastoji od preko 90% vode, a to je činjenica koju naučimo još tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. No, voda u organizmu nalazi se u vrlo uređenom sustavu velikog broja živih stanica. Same stanice postoje kao zasebne cjeline zahvaljujući membrani, tankoj opni građenoj od lipida (masti). Membrana omogućava stanici da očuva svoj integritet, a sami lipidi stanica u svom sastavu sadrže masne kiseline, kemijske spojeve koji su po definiciji kiseline s većim ugljikovodičnim lancem. U suvremeno doba kada životni kvazi-stil u prehrani postaje sve što sadrži 0% ili 0,1% masti, treba podsjetiti da su ulja i masti (lipidi), pa čak i kolesterol, neophodan dio prehrane, te da zdravlju smeta ne samo povišen unos masti, već i premalen unos masti.


Image
Slika stearinske masne kiseline: svaka masna kiselina ima dulji ugljikovodični lanac. Zovu se masne kiseline jer se za razliku od jednostavnijih kiselina ne tope u vodi. Stearinska kiselina je zasićena masna kiselina, jer ne sadrži dvostruke veze između ugljikovih atoma.

 

Ne postoji samo jedna masna kiselina. Postoje brojne masne kiseline, koje se razlikuju:

Bez da ulazimo u kemijske detalje, potrebno je naglasiti da nije svejedno koliki je broj ugljikovih atoma i broj dvostrukih veza. Oni diktiraju funkciju masnih kiselina u stanici.
Što onda znači ta slavna "omega" koja se vezuje za masne kiseline, i što znači broj uz omegu? Omega (posljednje slovo grčkog alfabeta) nije ništa drugo do oznaka koliko se daleko od posljednjeg ugljikovog atoma u lancu nalazi dvostruka veza između dva ugljikova atoma, što možete vidjeti na primjeru tri različite kiseline:


Image
Image
Image
Slika: omega-3, omega-6 i omega-9 kiselina. Omega označuje broj od posljednjeg ugljikovog atoma na kojem se nalazi dvostruka veza. Dvostruka veza kod ?-linolenske kiseline se nalazi na trećem ugljikovom atomu pa je to omega-3 kiselina, dok se kod linolne kiseline nalazi na šestom ugljikovom atomu pa je to omega-6 kiselina. I ?-linolenska i linolna kiselina su polinezasićene kiseline jer sadrže više dvostrukih veza između ugljikovih atoma. Oleinska kiselina ima dvostruku vezu tek na devetom ugljikovom atomu stoga je to omega-9 kiselina. Budući da sadrži samo jednu dvostruku vezu među ugljikovim atomima, oleinska kiselina je mononezasićena kiselina.U modernoj prehrani javlja se višak omega-6 i omega-9 kiselina u odnosu na omega-3 kiseline.


Ne postoji nikakvo pravilo je li neka omega "bolja" ili "lošija". Sve omega masne kiseline potrebne su stanici, bitan je samo njihov balans u prehrani.

Na deklaracijama nekih namirnica koje sadrže ulja, nalaze se i podaci o tome koliko sadrže zasićenih, koliko mononezasićenih, a koliko polinezasićenih masnih kiselina. “Zasićenost” je kemijski termin koji govori da li masna kiselina ima dvostrukih veza. Ukoliko ih nema, znači da je kiselina zasićena. Takve kiseline nalaze se uglavnom u životinjskim namirnicama, jer ih životinjski organizam lako proizvodi. Ukoliko ima jednu dvostruku vezu tada se nazivaju mononezasićene, a ukoliko imaju više dvostrukih veza, tada se nazivaju polinezasićene masne kiseline. Primjer ulja bogatog mononezasićenim kiselinama je maslinovo ulje s oleinskom kiselinom. Upravo su polinezasićene masne kiseline, među koje spadaju i omega-3 kiseline, kritične jer ih često nedostaje u prehrani. Tko traži podatke na internetu, zgodno je da zna kako je skraćenica za polinezasićene kiseline na engleskom jeziku PUFA polyunsatturated fatty acids, a na francuskom jeziku je AGPI -acides gras polyinsaturés.

Različite masne kiseline gradivni su element različitih staničnih glasnika

Osim što stanična membrana čuva integritet stanice, stanica koristi masne kiseline da napravi biokemijske glasnike, odnosno neke vrste lokalnih hormona koji služe za komunikaciju među stanicama. Takve glasnike nazivamo medijatori, a reguliraju skoro sve pojave u organizmu, od sna do razvoja upale pod utjecajem agresije na organizam. Ta komunikacija iregulacija vrlo je fini stroj kojim upravlja suptilan balans raznih glasnika u međusobnoj ravnoteži. Primjerice, tijekom upale dolazi do stvaranja onih medijatora koji potiču samu upalu, no istovremeno se stvaraju i medijatori koji smanjuju pretjeranu upalu kako ne bi došlo do oštećenja tkiva i organa. Kako bi taj mudri sustav funkcionirao, organizmu moraju stajati naraspolaganju svi gradivni elementi, odnosno cijeli niz raznih masnih kiselina iz kojih nastaju različiti tipovi medijatora.

Brojne masne kiseline ulaze u sastav membrane, a stanice ih neprestano koriste zastvaranje medijatora. Tako, primjerice, od arahidonske kiseline nastaju medijatori koji potiču upalu, poput leukotriena B4 (LTB4) i prostaglandina E2 (PGE2). No, od njoj vrlo srodne EPA kiseline (eikozapentaenske kiseline) nastaju protuupalni leukotrien A3 i prostaglandin E3. Taj fini balans, logično, može biti narušen ukoliko nedostaju neke masne kiseline (poput EPA). Tada dolazi do pretjeranog djelovanja proupalnih medijatora, jer jednostavno nedostaju protuupalni medijatori. Stoga je i klinički dokazano kako unos ulja bogatih arahidonskom kiselinom povećava rizik ateroskleroze (“ovapnjenja žila”), dok EPA kiselina taj rizik smanjuje.

Odmah treba naglasiti da je ovo prilično pojednostavljena priča dosta složenije slike djelovanja tih medijatora, u čiji dubinu rijetko ulaze i brojni znanstvenici koji se bave upalom, no iskoristit ću ovakvu jednostavnost radi lakšeg objašnjenja potrebe za njihovom ravnotežom u organizmu.


Neke masne kiseline organizam ne može sam proizvoditi
Pojedine masne kiseline ljudski organizam može sintetizirati biokemijskim procesima. Primjer takvih kiselina su stearinska (zasićena masna kiselina) i oleinska kiselina (nezasićena omega-9 kiselina). No, neke masne kiseline životinjski organizmi uopće ne mogu stvoriti već ih unose putem hrane, prije svega biljnog podrijetla. Budući da ih organizam sam ne stvara, nazivamo ih esencijalne masne kiseline. 30-tih godina dvadesetog stoljeća kada su i otkrivene, počele su se nazivati i vitamin F, kako bi ih se usporedilo s vitaminima koje organizam također mora unositi hranom jer ih sam ne stvara. Danas je termin "vitamin F" odbačen jer u klasičom smislu masne kiseline nisu vitamini.
U tzv. konzervativnoj biokemiji postoje dvije prave esencijalne masne kiseline koje su polinezasićene:

Iz tih dviju masnih kiselina nastaju druge polinezasićene masne kiseline potrebne organizmu, poput arahidonske kiseline, EPA (eikozapentaenske kiseline) i DHA (dokozaheksaenske kiseline). No, u biokemijskoj praksi nastaje problem. Naime, enzimi potrebni da bi se ti procesi zbivali slabo su aktivni u nekim tkivima. Tipičan primjer za to je enzim d6-desaturaza (vidi sliku). Stoga dolazi do manjka kiselina poput EPA, DHA, dihomogamalinolenske i gamalinolenske kiseline. Ta istina potvrđena je u brojnim i vrlo detaljnim studijama na ljudima. U širem smislu, a prema preporuci zdravstvenih organizacija, osim ovih dviju, esencijalnim kiselinama smatramo i dvije omega-3 kiseline:

Stoga bi svaki preparat omega kiselina trebao sadržavati točno određenu količinu EPA i DHA kiselina.
Radi detaljnijeg objašnjenja sinteze masnih kiselina, vidi sljedeću sliku:


Image
Slika: nastajanja masnih kiselina. Iz dviju pravih esencijalnih masnih kiselina, enzimskim procesimanastaju druge masne kiseline. U organizmu je potreban fini balans između proupalne arahidonske kiseline koja nastaje iz linolne kiseline, te EPA i DHA kiselina koje nastaju iz ?-linolenske kiseline. Vidi u tekstu detaljnije za objašnjenje pojedinih kiselina i potreba za njima. Kritični enzim kojeg nedostaje je d6-desaturaza. Budući da u modernoj prehrani unosimo višak omega-6 kiselina, taj enzim se “troši” na linolnu kiselinu i nastajanje viška arahidonske kiseline na štetu protuupalnih EPA i DHA. Situaciju pogoršava i višak omega-9 kiselina koje također “troše” d6-desaturazu.

Omjer raznolikih masnih kiselina neophodan je za zdravlje

Evolucijski, ljudi su nastali i stasali hranom s dosta nezasićenih masnih kiselina, i to pogotovo omega-3 kiselina. Stoga je bitno:

Na žalost današnja prehrana je upravo suprotna. Znanstvenici smatraju kako je omjer omega-6 u odnosu na omega-3 kiseline u hrani čovjeka nekoć bio 1:1. Modernom prehranom unose se te iste kiseline u omjeru 15:1! Stoga su razne znanstvene medicinske organizacije preporučile dodatni unos (hranom i dodacima prehrani) omega-3 kiselina uključujući i EPA i DHA.

Visok omjer omega-3 kiselina kao pozitivnog trenda u prehrani postao je planetarno poznat nakon studija u kojima je utvrđeno kako Eskimi uopće ne obolijevaju od srčanih tegoba, usprkos unosu velikih količina životinjskih masnih namirnica. Tada je uočeno kako oni kroz tradicionalnu prehranu ribama dobivaju velike količine EPA i DHA. Nakon tog istraživanja, u kontroliranim studijama utvrđen je pozitivan trend na zdravlje unosom omega-3 kiselina kod:

Razne organizacije se ne slažu u tome koliki taj unos mora biti. Radi jednostavnosti, iz dviju studija američkog Food and Nutrition Board i International Society for the Study of Fatty Acids and Lipids mogu preporučiti unos:

Stoga pogledajte koliko vaš "omega" preparat sadrži tih masnih kiselina, kako biste znali koliko dnevno morate unijeti takvih dodataka prehrani.


Gama linolenska kiselina (GLA) -zasebna priča o uspjehu

Već smo pisali o uljima noćurka i boražine, bogatima gama-linolenskom kiselinom, u liječenju psorijaze i tegoba poput bolnih menstruacija i klimakterijskih tegoba. Čini se gotovo paradoksalnim kako to da ta kiselina, koja se metabolički pretvara u "pro-upalnu" arahidonsku kiselinu, može djelovati protuupalno. No, danas se zna kako višak gama-linolenske kiseline (GLA) "oslobađa" enzim d6-desaturazu kako bi se gama-linolenska kiselina što bolje pretvorila u protuupalne EPA i DHA. Nadalje, GLA izaziva jak porast dihomo-gama-linolenske kiseline (DGLA) koja pak također daje protuupalne medijatore, poput EPA i DHA.

Čini se da takvo djelovanje, zajedno s drugim omega-3 kiselinama, povoljno djeluje i kod neuroloških problema i bolesti kao što su Alzheimerova bolest, ali i bolesti poput depresije i shizofrenije. Razlog tome nije poznat, ali zna se da mozak izrazito obiluje tim kiselinama.


Nije dobro sve što se reklamira

Svi iole svjesniji ljudi znaju da količina uloženog novca u reklame nije uvijek proporcionalna kvaliteti i svrsishodnosti proizvoda. Tako nas se može zasipati reklamama o "Omega 3-6-9" preparatima, u kojima se nalazi izvrstan omjer svih kiselina. No, činjenica je da ionako unosimo hranom neprestani višak omega-6, a pogotovo omega-9 kiselina. Možda bi takav omjer imao smisla kada bismo kao jedini izvor masnih kiselina koristili tablete. No, očito to nije istina. Stoga imajte na umu da nisu omega-6 niti omega-9 kiseline toliko u nedostatku u prehrani koliko omega-3 kiseline, i to sve tri važne omega-3 kiseline (ALA, EPA, DHA). No, čini se da ovakvi proizvodi izvrsno "sjedaju" u današnje doba potpune civilizacijske kompulzivnosti, gdje vrijedi pravilo "što više, to bolje". To, na veliku žalost mnogima, jednostavno nije istina prirode. Zašto bi netko uopće trpao sve “omege” u jedan preparat? Razlog je jednostavan. Takav preparat postaje jeftiniji za proizvodnju, jer su upravo omega-3 bogata ulja skuplja.

Podsmjeh stručnjaka mogu izazvati margarini "obogaćeni" nekim "omega" kiselinama. Treba znati da je margarin industrijska mast prepuna zasićenih masnih kiselina, tako da unos vrlo upitnih količina nezasićenih masnih kiselina u tim proizvodima potpuno bude "prekriven" zasićenima. Nadalje, većina današnjih margarina još uvijek sadrži puno tzv. trans masnih kiselina, posve neprirodnih masnih kiselina koji nastaju u procesu stvaranja margarina i koje unose potpuni kaos u ionako jedva održivu ravnotežu masti u organizmu. Možda je najveće pitanje prehrambenoj industriji, zašto uopće koristi margarine, a ne kvalitetna hladno prešana ulja, koja obiluju nezasićenim masnim kiselinama? Ili zašto ne koriste krute biljne masti (poput palminog ulja) umjesto margarina?

Postoje naravno i mlijeka obogaćena "omega" kiselinama. Ova praksa koju je uveo Parmalat, sa standardiziranim EPA i DHA sadržajem, može imati smisla. No uvijek pročitajte koliko doista EPA i DHA to mlijeko sadrži, jer se uglavnom radi o količinama nedostatnima dnevnih potreba. Uz to, imajući na umu opterećenost današnjeg mlijeka hormonima i antibioticima, možemo se pitati o općenitoj korisnosti u prehrani.

Koji su prirodni izvori esencijalnih masnih kiselina?


Najpoznatiji izvori visokih količina alfa-linolenske kiseline su hladno prešana ulja:

LANA
KONOPLJE
ORAHA

No, EPA i DHA kiseline se rijetko nalaze u većoj količini u biljnim uljima na tržištu. Najpoznatije je riblje ulje i ulje sjevernih račića, no takva ulja moraju biti standardizirana (kako biste znali točan sadržaj EPA i DHA), a nekim veganima predstavljaju veliku zapreku u korištenju. Stoga na inozemnim tržištima postoje preparati algi bogatih EPA i DHA, no nerijetko takvi preparati sadrže manje tih kiselina od dnevne potrebe.

Druga je veganska alternativa korištenje biljnih ulja bogatih stearedonskom kiselinom, poput ulja koštica crnog ribiza. Stearedonska kiselina relativno lako, bez potrebe za enzimom d6-desaturazom, prelazi u EPA i DHA.

Za one koji nisu vegani, dobra vijest svakako može biti činjenica kako su morske ribe općenito dobar izvor EPA i DHA, pazeći pritom na kvalitetu i svježinu. Konzervirana i nekvalitetna smrznuta riba stvara više štete nego koristi.


Kada treba razmisliti o upotrebi omega-3 preparata?

Prehrana kvalitetnim hladno prešanim uljima (maslinovo, sezamovo i dr.) ili dodatak u hranu (dnevna doza je 3 čajne žlice ulja lana ili konoplje) može postati korisna navika svima, a pogotovo ljudima s poremećajem lipida u hrani (povišen kolesterol i trigliceridi). Korisna je za prevenciju ili tijekom liječenja svih krvožilnih bolesti, uključujućii aterosklerozu i povišen krvni tlak. Ovisno o težini tegobe, sugeriraju se svakako i dodaci koji sadrže EPA i DHA.

Preparati bogati EPA i DHA korisni su, uz SIPF biljni ekstrakt preslice, kod osteoporoze.

Već smo spomenuli i razne neurološke tegobe, koje mogu uključivati normalna stanja tijekom jačeg mentalnog rada, pa sve do težih degenerativnih i upalnih bolesti (Alzheimerova bolest, multipla skleroza). Premda je upravo kod takvih tegoba najnezahvalnije prognozirati uspjeh, zasigurno standardizirani omega preparati neće naškoditi.


Kada koristiti ulja s GLA?

Budući da smo već pisali o uljima noćurka i boražine, u svjetlu ovog članka o esencijalnim masnim kiselinama i mehanizmu djelovanja gama-linolenske kiseline, sjetite se blagotvornog učinka kod bolesti kao što su psorijaza, razne druge upalne kožne tegobe poput akni, bolnih menstruacija i menopauzalnih tegoba.

Niti jednoj nabrojenoj bolesti, omega-3 preparati te biljna ulja nisu lijek, već samo pomoćna sredstva u liječenju. Konzultirajte stručnu osobu i liječnika.


Jednostavnim jezikom…
Možda je ovaj tekst malo teže razumljiv zbog stručnih biokemijskih izraza. Stoga ukratko navodim u sažetom obliku dva temeljna problema u prehrani uljima, te kako ih riješiti.

Pretjerani unos zasićenih masnih kiselina nauštrb nezasićenih kiselina - smanjenje unosa životinjskih namirnica (izbjegavati i masno meso, te “instant hranu” i margarine), povećanje unosa hladno prešanih, nerafiniranih ulja poput maslinovog i sezamovog
Povećani unos omega-6 i omega-9 kiselina nauštrb omega-3 kiselina - povećati unos čistih omega-3 kiselina putem dodataka prehrani koji sadrže ?-linolensku kiselinu, EPA i DHA.

Napisao: dr.sc. Stribor Marković, mr.pharm., fitoaromaterapeut

 

Izvor: Centar Cedrus

GDJE KUPITI?

U srcu Zagreba, na adresi Antuna Bauera 16, otvoren je Terra Organica maloprodajni dućan s najvećim izborom eteričnih ulja, biljnih ulja i hidrolata, kao i velikom ponudom organske kozmetike i prirodnih dodataka prehrani.

Adresa dućana: Antuna Bauera 16, Zagreb

Radno vrijeme:

Pon-pet: 09:00-20:00

Subota: 09:00-14:00

Telefon: 01/5576-044


Prikaz veće karte