Pročitajte:

Prirodna kozmetika

Epitet prirodno je postao toliko IN da sve više proizvođača kozmetike svoje preparate deklarira kao prirodne. Međutim, da bi proizvod mogao godinama nepromijenjen stajati na policama u trgovini, mora u sebi imati hrpu konzervansa, koji često izazivaju alergije. Često se umjesto hladno prešanih biljnih ulja koriste rafinirana, pročišćena, jednom riječju, obezvrijeđena – zbog produljenja roka trajanja. Masnu i vodenu fazu u kremama i losionima treba emulgirati – a rijetki su proizvođači koji koriste prirodne, jer se oni brže kvare i postavljaju velike zahtjeve pred formulatora jer prirodni emulgatori učestalo ne daju tako stabilne emulzije kao “profesionalni emulgatori”, a mnogo je teže postići zadovoljavajuću teksturu, konzistenciju i skin-feel. Pored toga za vodenu fazu koristi se demineralizirana voda.

Više: AROMAKOZMETIKA

Noćurak

Ulje noćurka koristi se oralnim putem u tretmanima sniženja razine kolesterola, dijabetesa svih oblika, tradicionalno se upotrebljava u slučaju hiperaktivnosti kod djece, multiple skleroze, aterosklerotičnih promjena, u poboljšanju funkcije mozga, želučanih tegoba, dobro djeluje na ženski organizam, prvenstveno kod neugodnih simptoma koji se javljaju prije menstruacije, pomaže ženama u menopauzi kada se koristi kao prirodna terapija (zamjena za hormonalnu). Noćurak pomaže u kroničnim upalnim bolestima i kožnim tegobama poput psorijaze, raznih ekcema i neurodermitisa gdje uzimanje noćurka može pomoći i popraviti stanje kože ako postoji nedostatak linolenske kiseline. To ga čini izvanrednim dodatkom prehrani! Djelotvornost noćurka pri liječenju neurodermitisa istražena je u čak 13 kliničkih studija.

Više: Noćurkom protiv psorijaze i ekcema

Lavanda

Jeste li kupovali svežnjiće “lavandinih” listova na tržnicama kako biste istjerali dosadne moljce iz garderobnih ormara? Sigurno ste barem jednom vidjeli ili kupili bočicu eteričnog ulja “lavande”, možda baš na placu, u prozirnim bočicama koje stoje na žarkom suncu i sadrže gustu i masnu tekućinu!? A možda ste bili i masirani uljem u koje je dodano eterično ulje “lavande”!? No, jeste li doista upoznali pravu lavandu?

Više: LAVANDA ILI LAVANDE?

ALERGIJE

Jedan od karakterističnih znakova alergije je širenje krvnih žila i nastajanje otekline (stoga kod peludne hunjavice imamo začepljen nos), a uz to nastaje niz neugodnih simptoma poput svrbeži (kod kožnih alergija), razdraženosti, pa čak i oštećenje tkiva (kao kod astme). Svi današnji lijekovi djelotvorni su u kontroli imunološkog odgovora (steroidi) ili u sprečavanju simptoma (antihistaminici), ali ne liječe uzrok, odnosno ne ispravljaju pogrešku imunološkog sustava da prepoznaje samo doista opasne tvari. Zato prestankom uzimanja takvih lijekova dolazi do povratka bolesti i simptoma.

Fitoaromaterapijski pristup tretiranju alergija temelji se na dva pristupa: simptomatskom drenažnom pristupu.

Više: ALERGIJE

SHEA MASLAC

Shea maslac je zbog svojeg sastava nezamjenjiv u svakodnevnoj njezi kože. Sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina (između 7 i 12%), vitamine A i E, te visok sadržaj proteina i minerala. Naročito je učinkovit kod regeneracije stanica kože i za njegu starije i naborane kože (antiaging efekt). Djeluje protuupalno, pa pomaže kod raznih oboljenja kože kao što je psorijaza, seboreja, ekcemi, neurodermitis i akne. Isto tako pomaže kod zacjeljivanja manjih rana, ogrebotina i opekotina. Shea maslac duboko prodire u kožu, regenerira je, pa se može koristiti i kod tretmana strija i ožiljaka. Naročito je dobar za prevenciju strija tijekom trudnoće.

Više: SHEA MASLAC

YLANG YLANG

Ylang ylang: mnogi ljudi već na spomen ove biljke i njenog eteričnog ulja uzdahnu od zadovoljstva. Ipak, jeste li čuli priču o ylang ylangu i njegovim eteričnim uljima? Znate li da pod istim nazivom možemo naći čak sedam različitih eteričnih ulja? I, jeste li ikada pomirisali pravi ylang ylang? Ako niste, nadam se da će vas ovaj tekst potaknuti da kupite i isprobate pravo eterično ulje ylang ylang-a.

Više: YLANG YLANG

Eukaliptus(i)

Razne vrste eukaliptusa daju eterična ulja iznimno različitog kemijskog sastava i, logično, različitog djelovanja. Tako eukaliptus dives (Eucalyptus dives) daje eterično ulje bogato piperitonom, a koristi se za njegu masne kože; eukaliptus radiata (Eucalyptus radiata) je bogat felandrenom i koristi se kao relativno blago ulje za dišne infekcije u djece; limunski eukaliptus (Eucalyptus citriodora) sadrži puno aldehida citrala i koristi se kao protuupalno ulje kod artritisa te kod celulita. Cijelu priču dodatno zamršuju i kemotipovi eukaliptusa (za objašnjenje kemotipova pročitajte tekst o školama aromaterapije). Tako vrsta eukaliptus polibrakteja (Eucalyptus polybractea) ima dva kemotipa: kemotip cineol koji se koristi kod infekcija donjih dišnih puteva i kemotip kripton koji se koristi u vagitorijima za terapiju infekcija humanim papiloma virusom (HPV-om).

Više: EUKALIPTUS GLOBULUS

Mandarine

Eterično ulje usplođa mandarine svima je vrlo poznato, no vrlo malo proizvođača razlikuje ulje crvene i ulje zelene mandarine.

Oba ulja se dobivaju hladnim tiještenjem usplođa („kore“) mandarine. Ulje zelene mandarine se dobiva od još nezrelog (zelenog) ploda kada je veličine oraha, dok se za ulje crvene mandarine tiješte zrele mandarine. Djelovanje ulja crvene i zelene mandarine je slično, ali ipak postoje stanovite razlike na koje treba obratiti pažnju.

Više: MANDARINE - CRVENA ZA SMIRENJE, ZELENA ZA PROBAVU

 

Preporuka:




biljna (bazna) ulja oshadhi, pranarom, kemig - najveći izbor, najpovoljnije cijene - gdje kupiti

kemig oleotherapy biljna ulja po najpovoljnijim cijenama kupite u terra organica web shopu

green people organska kozmetika

oshadhi kemotipizirana eterična ulja, hladno prešana, nerafinirana biljna ulja, hidrolati, difuzeri, prirodna kozmetika

kemig web shop

Aromakozmetika

Biljna i eterična ulja prolaze kroz slojeve kože, njeguju je i hrane. Njihove spojeve koža prepoznaje i ugrađuje ih u svoje stanice, gdje uspostavljaju ravnotežu staničnih funkcija i potiču međustaničnu izmjenu tvari...

Više: AROMAKOZMETIKA

Što je kolesterol?

Kolesterol je prirodni lipid, jedan od osnovnih sastojaka našeg organizma. U doba velike medijske hajke na kolesterol, malo njih spominje kako bez kolesterola nema života. Kolesterol ima puno funkcija:

• sastavni je dio stanične membrane i osigurava normalno funkcioniranje svake stanice u organizmu,
• ishodni je spoj (prekursor) iz kojeg nastaju mnogu hormoni, uključujući spolne hormone, hormone mineralokortikoide koji upravljaju prometom vode i natrija, glukokortikoide koji imaju brojne funkcije poput regulacije metabolizma i imunološkog sustava, vitamin D koji je neophodan za pravilan metabolizam kalcija,
• ishodni je spoj za žučne kiseline koje su neophodne za probavu masti i apsorpciju vitamina topivih u uljima.

S pravom se može reći kako je kolesterol poput šećera glukoze, koja je neophodna svakoj stanici. Svake sekunde mora biti na raspolaganju našim stanicama i bez njega život nije moguć.

Pa zašto bi uopće netko pomislio da je kolesterol opasan?

Kada kolesterol uopće postaje opasan?


U organizmu svaka tvar mora biti u ravnoteži, a to znači da određena razina svih gradivnih i energetskih molekula, poput šećera, lipida i aminokiselina, bude uravnotežena u zdravom organizmu da osigura normalan rast i funkciju. Ukoliko ijedna od tih tvari iz nekog razloga bude smanjena ili povećana, dolazi do opterećivanja biokemijskih reakcija u stanicama što može rezultirati bolešću. Isto vrijedi i za kolesterol. Pretjerane količine kolesterola opterećuju stanice koje sudjeluju u njegovom transportu i metabolizmu, a najosjetljivije stanice na povišenu razinu kolesterola su stanice koje se nalaze na unutrašnjoj strani krvnih žila – endotelne stanice. Stoga je povišen kolesterol prepoznat kao rizični faktor za nastajanje krvožilnih i srčanih bolesti. No da bismo shvatili zašto uopće dolazi do takvih tegoba, krenimo zaviriti u naizgled vrlo komplicirane procese nastajanja, apsorpcije, transporta i eliminacije (uklanjanja) kolesterola.

Kolesterolu organizam dolazi izvana ali i iznutra


Kolesterol nastaje u najvećoj mjeri u jetri nizom biokemijskih reakcija iz početnog spoja nazvanog acetil-koenzim A. Taj početni spoj nastaje razgradnjom masti (triglicerida), šećera i nekih aminokiselina. Zanimljivo, taj isti spoj je početni spoj za sintezu masnih kiselina. Tu se
očituje mudrost organizma: ukoliko postoji višak šećera u prehrani, nastaje puno acetil- koenzima A, a organizam će ga uskladištiti u obliku masti (masnih kiselina), a dio će pretvoriti u kolesterol. Kada organizmu ponestane energije, i kada zbog slabije prehrane nedostaje i
kolesterola u hrani, organizam će razgraditi masne kiseline na acetil-koenzim A koji može poslužiti i kao izvor energije i kao gradivni materijal za kolesterol. Jedan od bitnih enzima na putu sinteze kolesterola je 3-hidroksi-metil-koenzim A reduktaza (HMG-CoA), koji je fino reguliran od strane organizma: u slučaju kada je kolesterola previše, organizam smanjuje njegovu aktivnost i tako se smanjuje sinteza kolesterola. Ovaj enzim nije zanimljiv samo zbog biokemijskih razloga, već i stoga jer lijekovi protiv povišenog kolesterola statini ometaju njegovu funkciju.

Drugi izvor kolesterola jest hrana, najčešće hrana životinjskog podrijetla a koja je danas prilično zastupljena na našim stolovima.

Kolesterol se prenosi posebnim proteinima – lipoproteinima


Ako pratimo molekulu kolesterola iz hrane, možemo shvatiti kakva je njena sudbina. Kolesterol se apsorbira u crijevima posebnim roteinom (NPC1L-1, skraćenica od Niemann- Pick C1 like protein). Farmaceutska industrija je čak razvila lijek koji zaustavlja djelovanje tog proteina (Zetia). Nakon što uđe u stanicu crijeva, kolesterol se kemijski obradi u kolesterol-estere i ulazi u krv zajedno s mastima (trigliceridima) uklopljen u veliki protein koji se naziva hilomikron. Hilomikron je protein koji nastaje u crijevima, prepun je lipida, stoga se i naziva lipoprotein. Njega stijenke krvnih žila polako razgrađuju uzimajući masnoće, sve dok se ne smanji i nastane tzv. ostatni hilomikron kojeg jetra unese u svoje stanice i do kraja razgradi. Na taj način većina kolesterola iz hrane završi u jetrenim stanicama. Ukoliko jetra “osjeti” kako je previše kolesterola ušlo putem hrane, smanjit će sintezu kolesterola i pokušat će pojačati izbacivanje kolesterola iz organizma.

Kako se kolesterol dalje raspodjeluje po organizmu? Kao što crijeva stvaraju hilomikrone od masti i kolesterola apsorbiranog u hrani, tako i jetra stvara svoje lipoproteine. Prva čestica koju stvori jest VLDL (very low density lipoprotein, lipoprotein vrlo niske gustoće), lipoprotein prepun masti (triglicerida), i tek s manjim udjelom kolesterola. Drugi lipoprotein koji nastaje jest HDL (high density lipoprotein, lipoprotein visoke gustoće). On ne nastaje samo u jetri, već i u drugim organima kao što je tanko crijevo. HDL i VLDL lipoproteini vrlo različito sudjeluju u transportu i metabolizmu kolesterola.

kolsterol ldl hdl


HDL proteini nakupljaju višak kolesterola iz tkiva. Premda je ovo vrlo pojednostavljena izjava, to je jedna od glavnih funkcija HDL-a. To je pogotovo bitno za stijenke krvnih žila: naime, upalne stanice (makrofagi) nakupljaju višak kolesterola uz stijenke krvnih žila. Ukoliko
makrofagi uz krvne žile u sebi nakupe previše kolesterola, može doći do upale i oštećenja krvnih žila u vrlo složenom procesu nastanka ateroskleroze, “ovapnjenja” krvnih žila. Upravo je funkcija HDL proteina da služe kao molekula u koju makrofag “iskrca” sav višak kolesterola i tako oslobodi krvnu žilu od njegovog nakupljanja. Premda to nije jedini, upravo je ovo jedan od glavnih razloga zašto se HDL kolesterol naziva “dobar kolesterol” (Ova priča se može uvijek zakomplicirati. Postoje naime dvije glavne grupe HDL proteina, HDL 2 i HDL 3 . Danas se misli da je pravi “dobar” kolesterol sadržan u HDL 2
proteinima, no s druge strane i HDL 3 sudjeluje u reverznom transportu kolesterola premda mu nije dokazana direktna veza sa zaštitom od krvožilnih bolesti. Moderna dijagnostika može mjeriti količinu kolesterola i u HDL 2 i u HDL 3 , ali se u dijagnostici još uvijek rijetko to uzima u obzir. HDL protein nije samo “kanta za suvišni kolesterol” već i direktno djeluje protuupalno
). Doista, ukoliko u krvi postoji dovoljna količina HDL-a, tada se suvišan kolesterol neće nakupljati u krvnim žilama i smanjit će se rizik od nastanka krvožilnih bolesti. Međutim, kamo odlazi kolesterol koji se skupio u HDL proteinima? Otprilike 50% kolesterola iz HDL-a odlazi u jetru. Ovaj proces je poznat kao reverzni transport kolesterola, jer se višak kolesterola “pumpa” iz tkiva u jetru gdje može biti biokemijski obrađen i izlučen (Reverzni transport kolesterola možda nije samo sposobnost jetre da razgradi višak kolesterola iz tkiva. Zna se da i crijeva imaju sposobnost “pumpanja” kolesterola i njegovog direktnog izlučivanja u feces, no taj proces je vrlo slabo istražen. Općenito u transportu kolesterola sudjeluju posebni transportni proteini koji pripadaju tzv. ABC transporterima. Postoji dosta kontroverzi oko toga koliko su takvi proteini bitni u smanjenju povišenog kolesterola.).

VLDL protein, bogat mastima, polako otpušta čestice masti i na sebe u tom procesu skuplja kolesterol. A skuplja ga upravo od HDL kolesterola, od preostalih 50% kolesterola iz HDL-a koji nije završio u jetri. Prema tome, VLDL polako povećava svoj sadržaj kolesterola i u tom procesu postaje sve gušći. Tako od VLDL proteina nakupljanjem kolesterola nastaje IDL protein (intermediate density lipoprotein, lipoprotein srednje gustoće), te na koncu LDL protein (low density lipoprotein, lipoprotein niske gustoće). Tako LDL protein na sebi skuplja suvišan kolesterol koji je s tkiva prvo završio na HDL-u, te kasnije prešao na VLDL, IDL i na koncu na LDL proteinu.

LDL protein se tako, ni kriv ni dužan (na neki način), našao kao glavni okrivljenik za rizik od krvožilnih bolesti, a nama je kolesterol u LDL-u postao poznatiji kao “loš kolesterol”. Doista, višak LDL kolesterola može se paradoksalno opet taložiti na krvnim žilama, pogotovo ukoliko dođe do oksidacije LDL proteina pod utjecajem oksidansa. Oksidacija LDL-a je spontani proces, a tvari koje ga oksidiraju široko su prisutne u organizmu. Na žalost, usprkos brojnim studijama, nije dokazano da vitamini i tvari koje su “antioksidansi” smanjuju ovaj rizičan proces. Industrija vitaminskih dodataka je doista dala sve od sebe da dokaže prednost korištenja vitaminskih i “antioksidans” preparata. Njihov neuspjeh govori kako je naše tijelo ipak kompliciranije od naših trenutnih znanja, ma štogod da šarene reklame tvrdile (Antioksidansi su jedan od najvećih mitova moderne “zdrave prehrane” i dodataka prehrani. Taj termin nastao je u doba kada se još mislilo kako su kemijski procesi u organizmu spontani kao i u kemijskoj tikvici, pa se odnosio na svojstvo nekih tvari (vitamina C i E, flavonoida, minerala...) da reduciraju oksidirane tvari. Taj mit davno je pao u vodu sa znanstvenog aspekta, jer se zna kako se svaki antioksidacijski proces u organizmu odvija pod striktnom enzimskom kontrolom. Ogromne doze vitamina C ili E ne znače ništa ako taj enzimski sustav ne funkcionira. Riječ “antioksidans” više je marketinški nego klinički ili znanstveni izraz. O tome će biti riječi u nekom od budućih tekstova.).
.

Kako se konačno uklanja višak kolesterola?


Kao što kolesterol iz hrane završi u jetri putem hilomikrona, tako i preko 75% LDL kolesterola na koncu završi u jetri. Kritičan faktor jest količina receptora (LDL receptora) na jetrenim stanicama putem kojih taj protein ulazi u njih. Premalen broj takvih receptora dovodi do rasta LDL kolesterola u krvi i zato je taj broj odgovoran za povećani rizik od krvožilnih bolesti. Službena farmakologija i danas tvrdi kako je najdjelotvorniji način povećanja broja LDL receptora ishrana siromašna kolesterolom.

Jetra i žuč time postaju centralni organi koji primaju:

• suvišan kolesterol iz tkiva donesen HDL-om,
• suvišan kolesterol iz LDL proteina.

Sav suvišan kolesterol u jetri se biokemijski pretvara u žučne kiseline, tvari koje se putem žuči izluče u crijevo. Žučne kiseline, zanimljivo, imaju sposobnost da olakšavaju apsorpciju masti i u ulju topivih vitamina (A, D, E, K). Znatan dio žučnih kiselina završi u fecesu i tako se priča konačno završava (Dio žučnih kiselina vraća se nazad u krv i jetru i ponovo može biti izlučen. Žučne kiseline nisu bezopasne i ukoliko ih ima previše mogle bi oštetiti tkivo jetre ili probavnih organa. Dva posebna proteina, LXR (liver X receptor) i FXR (farnezoid X receptor) balansiraju ovu finu ravnotežu između kolesterola i žučnih kiselina. Ukoliko je u jetrenoj stanici previše kolesterola, aktivirat će se LXR i potaknuti njegovu razgradnju u žučne kiseline. Ukoliko nastane previše žučnih kiselina i time se ugroze organi, FXR će to osjetiti i spriječiti LXR i time će se smanjiti sinteza žučnih kiselina. Loš rad (loše lučenje) žuči će rezultirati nagomilavanjem žučnih kiselina i tako direktno smanjiti razgradnju kolesterola i povećati njegovu razinu u krvi. To objašnjava važnost korištenja biljaka koje pospješuju izlučivanje žuči.).

Koji su rizični faktori koji dovode do povišenog kolesterola?

Našim davnim precima, koji su sezonski unosili različite količine hrane, regulacija kolesterola je bila sasvim drugačija nego danas. Većina ljudi u modernim društvima unosi svakodnevno dovoljnu, ili čak pretjeranu količinu hrane i kolesterola. Da li to znači da bismo se trebali vratiti natrag i gladovati kao i naši preci? Ne. Bertolt Brecht kaže kako “najprije dolazi žderanje, a potom moral”. To je pomalo cinična izjava za istinu kako nam je upravo dobra prehrana omogućila intelektualni, pa čak i etički razvoj. Problem nije u količini hrane, već u kvaliteti i vrsti namirnica. Pa opet, postoje ljudi koji jedu ne baš kvalitetnu hranu (masnu mesnu hranu, “junk food” poput raznih grickalica, slatka pića...), no svejedno imaju normalnu razinu kolesterola. Nasuprot njima, postoje ljudi koji jedu nerafinirane namirinice, gotovo da ne jedu
crveno meso, čak se bave i sportom, a na koncu imaju povišen kolesterol. Pa kako je to moguće?

Više faktora sudjeluje u poremećaju metabolizma kolesterola:

1. prehrana i životni stil

2. genetski faktori

3. regulacija metabolizma i transporta kolesterola u jetri i žuči

4. regulacija apsorpcije i izlučivanja kolesterola u crijevima

5. psihički faktori (stres, hormoni).

Gotovo je nemoguće prstom istaknuti glavni uzrok, ali je činjenica da promjena prehrane može znatno pomoći u kontroli povišenog kolesterola. Treba izbjegavati općenito životinjske masti, jaja, maslac, margarin, a povećati unos nezasićenih i to pogotovo omega-3 masnih kiselina. Imajući na umu kako se suvišan kolesterol gradi iz kalorične hrane, imajte na umu da ljudi s povišenim kolesterolom moraju paziti i na mogući pretjerani unos slatkog. To pogotovo vrijedi za nagli unos većih količina slatkih namirnica.

Koja je poželjna razina kolesterola?

Tzv. ukupni kolesterol nije jedini i dobar pokazatelj stanja, te svaka pretraga kolesterola mora uključivati i razinu HDL i LDL kolesterola. Općenito vrijedi pravilo kako se ne smije propisivati niti jedna terapija lijekovima samo na temelju mjerenja ukupnog kolesterola. Postoji općenit konsenzus kako bi razina ukupnog kolesterola trebala biti niža od 5 mmol/L, razina HDL kolesterola viša od 1 mmol/L za muškarce i 1,2 mmol/L za žene, te razina LDL kolesterola niža od 3 mmol/L. To ipak nisu konačni sudovi. Na žalost, čak ni neki liječnici ne uzimaju u obzir druge rizične faktore prije propisivanja lijekova (dob, stanje krvožilnog sustava, krvni tlak, životni stil, druge metaboličke bolesti poput metaboličkog sindroma, C-reaktivni protein...), koji su sadržani u preporukama međunarodne organizacije. Dakle, same brojke nisu apsolutne. Uvijek se posavjetujte s liječnikom.


Kako si pomoći kod povišenog kolesterola?


Kao i u svemu tako i ovdje postoji odabir. Budući da je povišen kolesterol “dobar posao” u bogatim nacijama kod kojih postoje katastrofalne prehrambene navike (SAD i zapadna Europa), ali i u ne baš tako bogatim zemljama s katastrofalnim prehrambenim navikama (Hrvatska), na raspolaganju postoji sijaset lijekova, svaki sa svojim profilom nuspojava. Premda su takvi lijekovi uspješni, promjena prehrane je, bar u početku tegoba s povišenim kolesterolom, uvijek doborodošao način pomoći, uz redovite kontrole i savjetovanja s liječnikom.

Postoji puno ljekovitih biljaka koje pomažu smanjivanje kolesterola, a svrstavamo ih u četiri klase:

• grupa koleretičnih biljaka, tj, onih koje potiču izlučivanje žuči i time povećavaju razgradnju kolesterola (artičoka, korijen maslačka...),

• biljke koje djeluju na probavni sustav (piskavica),

ulja s omega-3 kiselinama koje vraćaju balans lipidima i sprečavaju upalni proces u krvnim žilama (orah, lan, riblje ulje...),

• biljke koje smanjuju sintezu kolesterola slično lijekovima statinima (crvena gljivica riže (Monascus purpureus)).

O artičoki , njenom kemijskom sastavu i djelovanju, bilo je već riječi u jednom od prethodnih tekstova. Glavna “moć” ove ljekovite biljke leži u poticanju lučenja žuči i njenog izbacivanja u crijevo. To potiče i jetru na pojačanu razgradnju suvišnog kolesterola u žučne kiseline. Artičoka ima direktni utjecaj na metabolizam lipida u jetrenim stanicama, a sprječava i njihovo oštećenje. Pazite na kvalitetu pripravka artičoke, jer ona je najdjelotvornija kada je svježa.

Kako koristiti artičoku?

Tri tjedna uzimajte jednu čajnu žličicu SIPF-a artičoke (SIPF je integralna otopina svježe biljke!) u pola čaše vode, pola sata prije obroka, tri puta dnevno. Tijekom uzimanja artičoke pazite na vrijeme uzimanja koje je vezano s obrocima, jer se time postiže maksimalan učinak na žuč. Nakon tri tjedna napravite pauzu od tjedan dana, potom nastavite uzimati SIPF artičoke još mjesec dana.

Zajedno s artičokom uzimajte i ulja s omega-3 kiselinama (lan, orah, konoplja) 2-3 puta dnevno. Ta ulja, ili njihovi komercijalni pripravci (poput Mix-Alpha 3), uzimaju se bez pauze tijekom više mjeseci. Kombinacija artičoke i omega-3 kiselina promijenit će metabolizam lipida te smanjiti opterećivanje krvnih žila i proces ateroskleroze.

Korijen maslačka (Taraxacum officinale) izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči, a ESCOP ga preporučuje kod probavnih tegoba. U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže (čišćenja) jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost (debljina) i celulit. Uz takve tegobe, maslačak je dodatna terapija kod povišenog kolesterola, gdje se koristi zajedno s drugim biljkama, prije svega listom i sjemenkama piskavice.

Spravljanje dekokta: na vrh punu žlicu korijena maslačka kuhajte 10 minuta, ostavite poklopljeno još 10 minuta, ocijedite, i pijte pola sata prije jela, 3 puta dnevno, uvijek svježe pripremljeno.

Oprez: ukoliko imate žučne kamence ili vam je odstranjen žučni mjehur, prije nego počnete uzimati SIPF artičoke ili dekokt korijena maslačka, posavjetujte se s fitoaromaterapeutom oko doza.

 

Piskavica, Trigonella foenum-graecum, zanimljiva je mediteranska biljka od koje se koriste sjemenke. Sjemenke su bogate proteinima s esencijalnim aminokiselinama, velikim količinama ljekovitih sluzi, te drugih tvari koje imaju vrlo zanimljivo djelovanje. Tradicionalno se piskavica koristi za smanjenje pretjerane težine te kod povišene razine glukoze (šećera) ukrvi. Sluzi piskavice, te druge tvari, usporavaju pretjerani porast šećera u krvi, povećavaju izlučivanje žučnih kiselina i drugih tvari van organizma. Takvo djelovanje izvrsne se nadopunjuje sa SIPF-om artičoke. To pogotovo vrijedi za ljude kojima je povišeni kolesterol tek dio većeg problema, bolesti poznate kao metabolički sindrom (bolesti u kojoj osim poremećenih lipida, postoji i problem s rezistencijom na inzulin i povišenim šećerom u krvi, problem pretjerane tjelesne težine i povišenog krvnog tlaka).

Priprema piskavice vrlo je jednostavna:

Uvečer stavite 3 jušne žlice u 500-800 mL mlake vode i namočite preko noći. Ujutro stavite da nakratko zakipi. Ovo je doza koju ćete uzimati taj dan. Razdijelite ovu količinu, uključujući i vodu i sjemenke, na tri manje doze i uzimajte nakon jela. Zapamtite, uzimate i tekućinu i sjemenke, dakle sjemenke NE cijedite i ne bacate. Same sjemenke su iznimno ljekovite. Okus ovog pripravka je vrlo aromatičan, ali nije gorak. Piskavica se uzima tijekom mjesec dana.

Morate biti svjesni da je važno da promijenite svoje prehrambene navike! To je važan ključ u rješavanju problema. Promijeniti prehranu ne znači gladovati, dovoljno je smanjiti unos životinjskih masnoća i slatkih namirnica, jaja, maslaca i margarina, te zamijeniti rafinirane namirinice s nerafiniranim, i već time organizmu znatno olakšamo “posao” smanjenja kolesterola.

Kolesterol redovito kontrolirajte svakih 30-60 dana i uvijek se posavjetujte sa svojim liječnikom i fitoaromaterapeutom.

 

Napisao: dr.sc. Stribor Marković, mr.pharm., fitoaromaterapeut

Izvor: Centar Cedrus

S.I.P.F. ekstrakte možete kupiti u Terra Organica Web Shopu.

 

s.i.p.f. otopine ljekovitog bilja

GDJE KUPITI BILJNA ULJA I SIPF EKSTRAKTE?

SIPF ekstrakte i kvalitetna, hladno tiještena biljna ulja možete kupiti u Terra Organica Web Shopu.

U srcu Zagreba, na adresi Antuna Bauera 16, otvoren je Terra Organica maloprodajni dućan s najvećim izborom eteričnih ulja, biljnih ulja i hidrolata, kao i velikom ponudom organske kozmetike i prirodnih dodataka prehrani.

Adresa dućana: Antuna Bauera 16, Zagreb

Radno vrijeme:

Pon-pet: 09:00-20:00

Subota: 09:00-14:00

Telefon: 01/5576-044


Prikaz veće karte